TKO SMO MI?
Odjel za sustavno gospodarenje energijom i ISGE uvijek je na raspolaganju javnom sektoru ako:
- imate pitanja poput što trebamo, zašto i kako kada je riječ o ispunjenju zakonskih obveza u području energetske učinkovitosti i sustavnog gospodarenja energijom,
- imate bilo kakva pitanja, ili poteškoće u vezi s radom u Informacijskom sustavu za gospodarenje energijom (ISGE),
- se želite educirati i voljni ste promicati energetsku učinkovitost na Vašoj/im instituciji/ama itd.
ŠTO RADIMO?
Ono čime se mi aktivno bavimo jest:
- promocija i poticanje mjera sustavnog gospodarenja energijom na zgradama javnog sektora,
- upravljanje, unaprijeđivanje i implementiranje novih funkcionalnosti nacionalnog Informacijskog sustava za gospodarenje energijom – ISGE,
- edukacija zaposlenika javnog sektora,
- izvještavanje nadređenih institucija o potrošnji energije i vode u javnom sektoru,
- određivanje nacionalne referentne potrošnje i potrošnje za pojedine sektore i grupe korisnika
- predlaganje mjera energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije na nacionalnoj i sektorskoj razini
- ocjena učinka provedenih mjera na osnovi podataka o potrošnji iz nacionalnog Informacijskog sustava za gospodarenje energijom i
- tehnička podrška korisnicima ISGE-a.
SUSTAVNO GOSPODARENJE ENERGIJOM (SGE)
Za gospodarenje energijom, bitna je efikasnost potrošnje energije.
Potrošnja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebice iz fosilnih goriva, kao što znamo ima značajan negativan učinak na okoliš, uz direktne i indirektne emisije stakleničkih plinova. Posljedica su klimatske promjene, jedan od najvažnijih globalnih problema današnjice, čiji uzrok leži u prekomjernoj emisiji stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida.
Efikasnom uporabom energije i mudrim potrošačkim izborom, bez gubitka komfora možemo smanjiti emisije stakleničkih plinova. Energetska efikasnost prepoznata je u EU kao najisplativiji način postizanja ciljeva održivog razvoja i smanjenja negativnih utjecaja energetskog sektora na okoliš. Sve što trebamo je pametno gospodariti energijom!
Što je energetska efikasnost, gospodarenje energijom?
- Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja troškovima uporabe energije, te nadzor efikasnosti potrošnje energije unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, dječjeg vrtića, kulturnih ili sportskih objekata, itd.) s ciljem smanjenja troškova potrošnje uz isti stupanj komfora korisnika iste cjeline.
- Energetska efikasnost (učinkovitost) znači činiti isti rad s manje energije.
Cilj SGE je kontinuirano poboljšavanje energetske efikasnosti, prema tome:
- Sustavno gospodarenje energijom je kontinuirani proces kojem je cilj poboljšanje energetske učinkovitosti te održivo gospodarenje resursima u javnom sektoru.
Glavni koraci SGE-a su:
- utvrditi potrošnju energenata i vode,
- utvrditi mjesto, način i količinu potrošnje u zgradama ili dijelovima zgrada javnog sektora te javne rasvjete,
- smanjiti potrošnju energije i vode te novčanih izdataka za energiju i vodu,
- smanjiti štetni utjecaj na okoliš kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti.
Rezultati uspješne provedbe mjera SGE svode se na:
- smanjenje novčanih troškova za energiju i vodu kroz gospodarenje energijom te kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti, smanjenje štetnih utjecaja na okoliš,
- uspostavljanje sustava gospodarenja objektima u vlasništvu ministarstva, grada ili županije preko Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE),
- formiranje obrazovanih i kompetentnih EE timova sposobnih za planiranje i upravljanje potrošnjom energije.
Projekt SGE u Hrvatskoj obuhvaća sve zgrade javnog sektora. U skladu s nalazima energetskih pregleda, u javnim zgradama se pokreću i provode zahvati poboljšanja energetske efikasnosti. Krajnji cilj je svesti potrošnju energije na najmanju moguću razinu, kontinuirano poboljšavajući efikasnost uporabe energije, uz osiguravanje optimalnih radnih i boravišnih uvjeta u zgradama.
Efikasnija potrošnja energije u javnim objektima, kao izravnu posljedicu ima otvaranje novih mogućnosti za ulaganja kroz smanjena proračunska izdvajanja za troškove upravljanja u takvim objekatima. Ušteđena sredstva se potom mogu raspodijeliti u neka druga, prioritetna područja od sveopćeg društvenog interesa.
Međutim, upravo u sektoru javnih usluga postoje snažne barijere provođenju programa povećanja energetske efikasnosti:
- manjak znanja o energetskoj učinkovitosti među zaposlenicima javnog sektora,
- nedostatak interesa i razumijevanja zaposlenika o tome kako povećati efikasnost potrošnje energije,
- nametnut dodatni posao – ne postoji radno mjesto (npr. „Energetski menadžer“),
- manjak motivacije – bonusi, nagrade, ili kazne (iako su propisane zakonom, ne provode se),
- nemogućnost zadržavanja financijskih ušteda na objektu – ostvarene uštede vraćaju se u budžet,
- spor protok informacija o mogućnostima, edukacijama, natječajima itd.
Prema tome, ljudski faktor je od izuzetnog značaja jer uspješnost SGE-a prvenstveno ovisi o predanosti ljudi i njihovoj spremnosti na promjene obrazaca ponašanja kako bi postigli definirane ciljeve.
Želimo li potrošnju energije svesti na najmanju moguću mjeru, SGE treba biti kontinuirani proces. To podrazumijeva podjelu odgovornosti te organizacijsku strukturu integriranu u postojeću hijerarhiju gradske, županijske i državne uprave, i to na svim razinama – jer za potrošnju energije odgovorni su svi!
Uvođenje SGE-a počinje uspostavljanjem organizacijske strukture te decentralizacijom odgovornosti na pojedine dijelove poglavarstva (u ovisnosti o djelatnosti, tipovima energije i sl.). Pojedini centri odgovornosti nazivaju se energetski troškovni centri (ETC). U svakom ETC-u se:
- imenuju odgovorne osobe
- definiraju pokazatelji potrošnje (PP)
- određuju ciljevi za poboljšanje efikasnosti potrošnje energije te
- prati potrošnja energije (po aktivnostima, jedinici prostora, broju ljudi ili proizvoda).
Glavni alat sustavnog gospodarenja energijom jest Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE). ISGE (www.isge.hr) omogućuje nadzor i analizu potrošnje energije i služi kao alat za praćenje stanja i donošenje odluka o gospodarenju energijom. Razumijevanje svrhe i mogućnosti ISGE-a u ostvarivanju pojedinih ciljeva vrlo je važno, ukoliko se energijom želi efikasnije gospodariti.
Uvođenjem ISGE-a dobivamo mogućnost:
- ranog otkrivanja nepotrebnog rasipanja energije
- informacijske potpore donošenju odluka
- pregleda i analize dosadašnjih operativnih podataka
- identifikacije i planiranja izvršenja projekata povećanja energetske efikasnosti
- preciznog definiranja pokazatelja potrošnje, efikasnosti i uspješnosti
- potpore u budžetiranju energenata i financijskom menadžmentu
- prikupljanja podataka o energentima i potrošnji za druge sustave.
Bit SGE-a je prikupljanje podataka i praćenje potrošnje u ISGE-u (satno, dnevno, mjesečno), analiza tih podataka te stvaranje podloge za odlučivanje o mjerama povećanja efikasnosti potrošnje energije.
NAŠA POSTIGNUĆA I BROJKE:
- Uspostavljena struktura sustavnog gospodarenja energijom
- Uspostavljena baza za sustavno gospodarenje energijom u Hrvatskoj – kroz ISGE, također i vrijedna baza zgrada javnog sektora
- Znamo što se troši, gdje i koliko
- Znamo tko je odgovoran za smanjenje potrošnje
- Educirani zaposlenici javnog sektora, popis imenovanih i educiranih osoba
- Uštede:
- Prosječna ušteda energije na godišnjoj razni postignuta sustavnim gospodarenjem energijom na objektu i korištenjem ISGE sustava iznosi između 4 do 5%.
ZAŠTO TO RADIMO?
Djelatnosti koje provodimo izravno su usmjerene k ispunjavanju obveza propisanih zakonskom regulativom RH, smjernicama iz EU direktiva te međunarodnim protokolima i ugovorima.
Najveći dio djelatnosti odnosi se na ispunjavanje obveza određenih Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21) i Pravilnikom o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru (NN 18/15, 06/16) te Nacionalnim programima energetske učinkovitosti, a koje su namijenjene prije svega javnom sektoru u RH.
Zakoni i pravilnici:
- Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21 )
- Pravilnik o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru (NN 18/15, 06/16 )
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 41/21)“
Strategije i planovi:
- Strategija energetskog razvoja RH
- Prvi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2008. – 2010.
- Drugi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2011. – 2013.
- Treći Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2014. – 2016.
- Četvrti Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2017. – 2019.
Europske direktive:
- Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada
- Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ
- Posebno izdanje Službenog lista Europske unije (2013) – poglavlje Energetika, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. Izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja