Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić predstavio je u utorak četiri nova pravilnika o stambenom zbrinjavanju i upravljanju zgradama uoči stupanja na snagu, a po jednom kupci prve nekretnine dobit će povrat poreza na promet nekretninama te 50 posto PDV-a.
Uz ministra su na press konferenciji sudjelovali državni tajnik Željko Uhlir, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Tomislav Jukić, ravnatelj APN-a Dragan Hristov i glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić.
Bolje upravljanje zgradama i potpore za mlade
Četiri nova Pravilnika donose preciznije regulative u području stambenog zbrinjavanja, upravljanja zgradama i vođenja evidencija zajednica suvlasnika i upravitelja zgrada, a doneseni su u okviru Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske, prvog i krovnog strateškog dokumenta o stanovanju u Hrvatskoj. Osnovni cilj ovih promjena je osigurati priuštivo stanovanje uz osiguravanje standarda kvalitete, u skladu s važećim zakonima, posebno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji i Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.
Pravilnici će sutra biti objavljeni u Narodnim novinama, stupaju na snagu osmog dana od objave, osim Pravilnika o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine koji stupa na snagu s danom objave.
Pravilnik o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine
Ovaj Pravilnik uređuje postupak podnošenja zahtjeva za potporu pri stjecanju prve stambene nekretnine za potrebe vlastitog stanovanja, uključujući obrasce i popis potrebne dokumentacije za ostvarivanje prava.
Pravilnik o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine omogućit će povrat novca hrvatskim državljanima, mlađima od 45 godina u trenutku podnošenja zahtjeva, a koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, rekao je ministar Bačić.
”Podnositelj zahtjeva koji je platio porez na dodanu vrijednost za kupnju ili gradnju prve nekretnine ima pravo na povrat u visini do 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost, to vrijedi za sve kupoprodaje koje su ovjerene nakon 1. siječnja ove godine”, kazao je ministar Bačić na konferenciji za medije.
Isto vrijedi iz za povrat poreza na promet nekretninama, samo što će se on isplatiti u cijelosti, odnosno u stopostotnom iznosu.
Da bi se ostvarilo pravo na navedene potpore, potrebno je zadovoljiti još dva kriterija. Prvi je veličina nekretnine koja je propisana za svaki broj osoba u kućanstvu. Primjerice, za jednu je osobu propisano 50 kvadrata, ali dopuštena su odstupanja do 50 posto, odnosno do 75 kvadrata.
”Možete kupiti pedeset posto veći stan i ući u sustav potpore, ali će vam se isplatiti povrat PDV-a kao da ste kupili stan do 50 metara kvadratnih”, pojasnio je ministar.
Propisana kvadratura veća je za kuće, tako da samac može kupiti kuću najviše do 112,5 kvadrata.
”Međutim, ako korisnik proda, iznajmi ili ne boravi u nekretnini pet godina, dužan je vratiti potporu kako ne bi došlo do zloupotrebe”, napomenuo je Bačić.
Drugi je kriterij cijena ugovora po metru četvornom, bez PDV-a. Ministarstvo je cijene propisalo za svaki grad, vodeći se podacima Ekonomskog instituta. Primjerice, za stan u centru Zagreba prosječna je cijena 3051 euro. I ovdje su dozvoljena odstupanja do 50 posto, drugim riječima osoba nema pravo na povrat ako je stan u centru Zagreb kupila za više od 4575 eura po kvadratu.
Kome se predaju zahtjevi i što moraju sadržavati?
Zahtjev za isplatu potpore podnosi se Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a može se podnijeti u roku od 24 mjeseca od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako se kao vlasnici nekretnine upisuju i drugi članovi uže obitelji, podnosi se jedan zajednički zahtjev, uz priloženu dokumentaciju za sve uključene osobe.
Zahtjevi se odobravaju prema redoslijedu zaprimanja potpunih zahtjeva. APN donosi rješenje o pravu na potporu te vodi evidenciju o podnesenim zahtjevima, donesenim rješenjima i isplaćenim potporama, sukladno važećem Zakonu i ovom Pravilniku.
Uz zahtjev za kupnju stambene nekretnine prilaže se: preslika osobne iskaznice, ugovor o kupoprodaji sklopljen nakon 1. siječnja 2025., izvadak iz zemljišnih knjiga ili knjige položenih ugovora, potvrda o prijavi prebivališta za sve članove, dokaz o uplati poreza ili PDV-a te broj računa na koji se traži isplata.
Zahtjev za potporu za gradnju obiteljske kuće mora sadržavati: presliku osobne iskaznice, uporabnu dozvolu koja je postala pravomoćna nakon 1. siječnja 2025., ugovor o građenju temeljem kojeg je plaćen PDV, račune za projektiranje i nadzor, izvadak iz zemljišnih knjiga, potvrdu o prebivalištu te dokaz o prodaji prethodne nekretnine ako je imatelj imao nekretninu koja se ne smatra odgovarajućom.
Koje su dopuštene dimenzije i cijene nekretnina za ostvarivanje potpore?
Nekretnina može biti veličine 50 m² za jednu osobu, uvećano za svakog dodatnog člana uže obitelji. U slučaju da je nekretnina veća od propisane kvadrature, pravo na povrat se priznaje do maksimalne kvadrature određene brojem članova uže obitelji, uz toleranciju do 50 % veće kvadrature od propisane. Ako je, primjerice, propisana kvadratura za četveročlanu obitelj 90 m², maksimalna dopuštena za podnošenje zahtjeva je 135 m². Za obiteljske kuće te su kvadrature uvećane za dodatnih 50 % jer se u obzir uzimaju pomoćni prostori, što znači da za četveročlanu obitelj iznosi 135 m2, a maksimalno 202,5 m2.
Ako je cijena nekretnine po kvadratu viša od lokalno utvrđene prosječne cijene za više od 50 %, pravo na povrat se ne može ostvariti. Povrat se računa na temelju niže vrijednosti, stvarno plaćene cijene ako je niža od lokalne prosječne, ili lokalne prosječne ako je stvarna cijena viša.
Obveze nakon isplate potpore
U slučaju da se u roku od pet godina od isplate potpore utvrdi da je podnositelj otuđio ili iznajmio nekretninu, odjavio prebivalište ili u njoj ne boravi, APN će posebnim rješenjem naložiti povrat isplaćenih sredstava u cijelosti.
Više informacija o uvjetima za ostvarivanje potpore dostupno je ovdje.
Pravilnik o kućnom redu
Ovaj Pravilnik propisuje opća pravila kućnog reda u zgradama, uključujući korištenje zajedničkih prostora, dopuštenu razinu buke, sprječavanje nagomilavanja otpada, satnicu kućnog mira, kao i odstupanja u opravdanim slučajevima uz obaveznu prethodnu najavu.
Zabranjeno je svako ponašanje koje narušava mir, sigurnost ili higijenu zgrade, što podrazumijeva prekomjernu buku, neprimjereno korištenje zajedničkih prostorija, oštećivanje imovine, ostavljanje predmeta u hodnicima te zadržavanje neovlaštenih osoba u zgradi.
Kućni red uređuje ponašanje svih stanara, uključujući i najmoprimce, a sastoji se od općih i posebnih pravila. Posebna pravila ureduju pitanja specifična za pojedinu zgradu, a ne smiju biti u suprotnosti s općim pravilima. Donose ih suvlasnici natpolovičnom većinom, sukladno Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada. Kršenje pravila može rezultirati i novčanom kaznom ako je tako predviđeno međuvlasničkim ugovorom.
Upravitelji su dužni u roku 60 dana ispisati opći kućni red i objesiti ga da svima bude vidljiv. “Odstupanja se mogu dogoditi, ali moraju biti usuglašena većinom glasova suvlasnika”, kazao je ministar.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registar upravitelja zgrada
Pravilnik propisuje sadržaj i način vođenja Registra upravitelja zgrada, koji vodi Državna geodetska uprava u elektroničkom obliku, jedinstveno za cijelu Hrvatsku. Upis upravitelja provodi se na njegov zahtjev, isključivo putem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), putem kojeg se unose i promjene. Svaki upravitelj dobit će svoj jedinstveni broj, a promjene je dužan prijaviti u roku od osam dana.
Registar sadrži javne podatke o upravitelju, zgradi ili funkcionalnoj cjelini kojom upravlja, uključujući osobne, kontaktne i registracijske podatke, kao i podatke o nekretnini.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika
Ovim Pravilnikom propisuju se sadržaj i način vođenja Registra zajednice suvlasnika, koji također vodi Državna geodetska uprava u elektroničkom obliku, po katastarskim općinama. Upis i promjene provodi nadležni katastarski ured na temelju elektroničkog zahtjeva upravitelja podnesenog putem ZIS-a, uz priložene dokumente. Svaka zajednica dobiva osobni identifikacijski broj koji joj dodjeljuje Porezna uprava.
Registar omogućuje transparentan uvid u međuvlasničke ugovore, odluke suvlasnika, podatke o zajednicama suvlasnika, upraviteljima, zgradama i posebnim dijelovima zgrada te druge relevantne podatke.