Potpisan je ugovor o izgradnji stambeno-poslovne zgrade sa 152 stana u Blatu namijenjenoj stambenom zbrinjavanju zaštićenih najmoprimaca. Ugovor su potpisali ravnatelj APN-a Dragan Hristov s članom uprave izvođača radova Filipom Babićem iz društva PALIR d.o.o. u prisustvu potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića.

Uz potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine potpisivanju ugovora nazočili su ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Tomislav Jukić i načelnik Sektora za zaštićene najmoprimce Zvonimir Juranović.  Potpisivanju ugovora nazočili su i Josipa Tokić, zamjenica ravnatelja APN-a, Zoran Trogrlić, direktor Zavoda za stručni nadzor i vođenje projekata Instituta IGH d.d., zatim predstavnici izvođača radova tvrtke PALIR d.o.o., članovi uprave Dino Gverić i Filip Babić, kao i Marina Matošević, direktorica tvrtke ZEM-NADZOR d.o.o., zadužene za provedbu stručnog nadzora.

“Ukupna vrijednost investicije je 20 milijuna eura, a planirani rok izgradnje 16 mjeseci. APN je osigurao zemljište, proveo sve potrebne javne nabave i osigurao sredstva za realizaciju”, rekao je na potpisivanju ugovora ravnatelj APN-a Dragan Hristov.

Lokacija zgrade je Fiolieva-Rastočka ulica, a početak radova očekuje se za dva do tri tjedna, dodao je ravnatelj Hristov. Ukupna površina zgrade iznosi 9017 metara četvornih, a imat će četiri nadzemne i jednu podzemnu etažu te 162 parkirna mjesta.

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić naglasio je da je potpisani ugovor dio aktivnosti kojima se provodi izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Statileo”, kao i odluka Ustavnog suda. “One se odnose na jedno od neriješenih tranzicijskih pitanja iz 1990-ih, kada je bilo potrebno riješiti status zaštićenih najmoprimaca”, rekao je ministar.

Presuda u slučaju “Statileo” bavi se nacionaliziranim stanovima za vrijeme bivše Jugoslavije koji su dodijeljeni na korištenje trećim osobama, uz zasnivanje stanarskog prava. Taj je institut ukinut 1996. godine, a nositeljima tog prava dodijeljen je status zaštićenih najmoprimaca.

Međutim, vlasnici stanova, koji su bili upisani u zemljišnim knjigama, zahtijevali su povrat svojih nekretnina. Europski sud za ljudska prava je presudio u njihovu korist, odnosno obvezao je Hrvatsku da riješi problem povrata nacionaliziranih stanova njihovim vlasnicima.

“Taj smo problem pokušali riješiti zakonom iz 2018. godine, ali on nije prošao ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu. Tada je sud rekao da se Hrvatska mora, u financijskom smislu, više izložiti kako bi se s jedne strane doista provela presuda suda, a s druge strane omogućila prava zaštićenim najmoprimcima”, podsjetio je ministar Bačić.

Useljenje zaštićenih najmoprimca u državne stanove, uz plaćanje priuštive najamnine, jedno je od ponuđenih mjera u novom zakonu iz 2024. godine. Najamnina u stanovima u Blatu koštat će 2,06 eura po metru četvornom, pri čemu mogu otkupiti nekretninu po etalonskoj cijeni (1.315 eura po metru četvornom) na 20 godina bez kamata. Do preseljenja u državne stanove, zaštićeni najmoprimci vlasnicima plaćaju polovicu od propisane najamnine koja iznosi do 9,5 eura po četvornome metru ovisno o lokaciji nekretnine. Trošak druge polovice najamnine snosi država.

“Nakon donošenja tog zakona, pristupili smo uspostavljanju registra zaštićenih najmoprimca i registra vlasnika. Kada smo te zahtjeve uparili i posložili, utvrdili smo da imamo 1349 zahtjeva za povrat”, naveo je ministar Bačić.

Isplatom zaštićenih najmoprimaca sukladno broju članova obitelji riješeno je oko 300 zahtjeva, istaknuo je ministar Bačić, a do kraja godine trebala bi biti završena obnova državnih stanova na čemu rade Državne nekretnine. “Time bi riješili gotovo polovicu od ukupnog broj zahtjeva”, dodao je ministar.

„Osim izgradnje u Blatu, izgradit će se i zgrada s 58 stanova u četvrti Sirobuje u Splitu, a s Gradom Dubrovnikom u planu je potpisivanje ugovora za izgradnju zgrade sa 70-ak stanova. Državne nekretnine nastavit će uređivati nekretnine u državnom vlasništvu. Očekujemo da ćemo do 2030. godine riješiti sve predmete“, istaknuo je ministar Bačić.

Podsjetimo, rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca i povrata stanova vlasnicima temelji na Zakonu o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 koji je stupio na snagu početkom travnja 2024. godine. Time je okončana dugogodišnja pravna nesigurnost zaštićenih najmoprimaca koji stanuju u stanovima u privatnom vlasništvu i vlasnika stanova, na način da vlasnici stanova ostvaruju pravo na povrat imovine i tržišnu najamninu, a najmoprimci stjecanje prava vlasništva po povoljnim uvjetima.

Zakonom je predviđeno pet mjera za trajno rješavanje 1349 upisanih stanova u Registar uz niz privremenih mjera kojima će se olakšati prijelazno razdoblje zaštićenim najmoprimcima (subvencija najma, pristupačne cijene otkupa stana, solidarna naknada, jednokratna financijska pomoć za preseljenje). Program mjera stupio je na snagu 1. siječnja 2025. godine i predviđa sljedeće mjere stambenog zbrinjavanja: 

1. nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma
2. isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (cca. 55.887-67.065 € i dodatnih 13.150-15.780 € po članu kućanstva)
3. preseljenje zaštićenog najmoprimca u državni stan gdje plaća minimalnu najamninu, uz mogućnost otkupa pod povoljnim uvjetima
4. zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske, uz mogućnost otkupa toga stana pod povoljnim uvjetima za zaštićenog najmoprimca
5. kupnja stana od vlasnika od strane Republike Hrvatske, uz mogućnost otkupa toga stana pod povoljnim uvjetima za zaštićenog najmoprimca

Ostvarivanje 4. i 5. mjere moguće je isključivo ako vlasnik izrazi spremnost na prodaju ili zamjenu stana. Prema podacima, najviše najmoprimaca odlučuje se za 3., 4., 5. i 2. mjeru. Najviše zahtjeva podneseno je u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku.

Isplata zaštićenog najmoprimca odnosno provedba 2. programske mjere iznosi, ovisno o lokaciji, od 55.887 eura do 67.065 eura uz dodatnih 13.150 eura do 15.780 eura za svakog člana kućanstva. Kod useljenja u stan u vlasništvu države (3. mjera) zaštićeni najmoprimac plaća najamninu u iznosu od 2 eura po metru četvornom.

Provedba 4. i 5. mjere predviđa isplatu tržišne vrijednosti nekretnina vlasnicima, a iznosi od 7,5 do 9,375 eura po metru četvornom, jer na cijenu utječe lokacija nekretnine – uz obalu, u Zagrebu ili u drugom dijelu Hrvatske. Dodatno, postoji mogućnost da vlasnici stan mogu ili prodati ili zamijeniti s nekim drugim stanom u vlasništvu države.

Spomenimo i kako je zbog donošenja zakona i programskih mjera te njihove provedbe, Odbor ministara Vijeća Europe u prosincu 2025. godine, nakon 11 godina, ukinuo nadzor nad Republikom Hrvatskom po ovoj tematici, što znači da su u potpunosti zadovoljni koracima koje je poduzela Republika Hrvatska u rješavanju ovog tranzicijskog pitanja.